Zašto open-source umjetna inteligencija ne pobjeđuje automatski
Iako se čini da je otvoren kod budućnost razvoja, zatvoreni sustavi i dalje drže glavnu prednost zbog enormnih resursa.
Svijet tehnologije oduvijek voli priče o Davidu i Golijatu. Svi se sjećamo kako je Linux preuzeo servere i cloud infrastrukturu, pobijedivši zatvorene sustave unatoč činjenici da je počeo kao mali projekt. Danas mnogi stručnjaci očekuju da će se ista priča ponoviti u razvoju umjetne inteligencije. Često se tvrdi da će open-source modeli neizbježno srušiti komercijalne divove i postati temelj digitalne budućnosti.
No, ta privlačna vizija suočava se s grubom stvarnošću tehnološkog tržišta. Razvoj umjetne inteligencije nije samo pitanje pisanja elegantnog koda. To je surova igra kapitala, sirove računalne moći i pristupa podacima koju mogu pratiti samo najbogatije organizacije. Utrka se ne vodi na ekranima programera, već u podatkovnim centrima opremljenim stotinama tisuća procesora koji troše energiju na razini manjih gradova.
Prevladavajuća priča
Glavni argument zagovornika otvorenog koda vrlo je jasan i logičan svakome tko vjeruje u slobodan pristup informacijama. Oni vjeruju da će globalna zajednica desetaka tisuća neovisnih programera puno brže pronalaziti inovacije nego birokratizirani timovi unutar velikih korporacija.
Ističu kako zatvoreni modeli stvaraju opasan monopol nad jednim od najvažnijih alata današnjice. Prema njihovom mišljenju, ograničavanje pristupa stvara jaz između onih koji si mogu priuštiti umjetnu inteligenciju i onih koji ne mogu. Dodatno, upozoravaju na sigurnosni rizik jer nitko ne može neovisno provjeriti kako ti zatvoreni sustavi funkcioniraju i skrivaju li pristranosti.
Pitanje je samo vremena kada će decentralizirani razvoj iznjedriti besplatne modele koji su jednako pametni kao korporativni. To se već dogodilo s operativnim sustavima i bazama podataka. Logično se postavlja pitanje: zašto umjetna inteligencija ne bi bila sljedeća domena u kojoj pobjeđuje zajednica?
Zašto je ta priča pogrešna ili nepotpuna
Problem s ovom usporedbom leži u činjenici da moderna umjetna inteligencija ne funkcionira kao klasični računalni softver. Razvoj vrhunskih jezičnih modela danas ne zahtijeva samo briljantne matematičare. On primarno zahtijeva astronomske količine novca za kupovinu i održavanje hardvera.
Za pisanje Linuxa bio je dovoljan mladenački entuzijazam i obično računalo, ali treniranje modernog modela zahtijeva ogromne investicije. Govorimo o klasterima koji sadrže desetke tisuća čipova, a svaki košta desetke tisuća eura. Taj hardver mora raditi mjesecima, trošeći ogromne količine električne energije. Čak i ako zajednica otvorenog koda ima najbolje ideje na svijetu, nema pristup fizičkoj infrastrukturi da ih pretvori u stvarnost jednakom brzinom kao korporativni divovi.
Osim toga, važno je demistificirati pojam open-source AI. U stvarnosti, to je najčešće samo otvorena težina. Velike kompanije povremeno puste u javnost modele koje više ne smatraju ključnom prednošću, ali strogo zadržavaju podatke kojima su modeli trenirani u potpunoj tajnosti. To nije pravi otvoreni kod u duhu slobodnog softvera.
Posljedice u stvarnom svijetu
Ako zatvoreni sustavi nastave dominirati zbog svojih financijskih i infrastrukturnih prednosti, to će imati ozbiljne dugoročne posljedice. Manje tvrtke i startupi bit će prisiljeni graditi proizvode isključivo na tuđim zatvorenim platformama. To ih stavlja u ranjiv položaj. Vlasnici tih platformi mogu preko noći promijeniti cijene usluga ili ugasiti pristup API sučeljima, što može uništiti cijele poslovne modele tvrtki koje o njima ovise.
S druge strane, dominacija kapitala znači da će tehnološki napredak vjerojatno biti znatno brži nego da se oslanjamo isključivo na volonterski rad zajednice. Komercijalni pritisak i utrka za profitom guraju tehnološke tvrtke da ulažu desetke milijardi dolara u istraživanja. To rezultira golemim skokovima u sposobnostima umjetne inteligencije. No, cijena tog napretka bit će nevjerojatna centralizacija moći u rukama nekoliko megakorporacija.
Zajednica otvorenog koda i dalje će igrati važnu ulogu u ekosustavu. Stvarat će manje, specijalizirane modele koji se mogu pokretati na lokalnim uređajima. Prilagođavat će te modele specifičnim industrijama i otkrivati sigurnosne propuste koje velike tvrtke previde. Ali oni neće nužno predvoditi razvoj onih najvećih, najmoćnijih općih modela koji iz temelja definiraju nove granice onoga što je moguće u svijetu umjetne inteligencije.
Završni stav
Vjerovati da će open-source umjetna inteligencija neizbježno pobijediti znači ignorirati fundamentalne razlike između tradicionalnog razvoja softvera i umjetne inteligencije. To je danas bliže gradnji masivne tvornice mikročipova nego tipkanju koda u spavaćoj sobi. To je prije svega igra kapitala, masivnih podatkovnih centara i golemih resursa. Otvoreni modeli naći će svoju neophodnu nišu u kojoj će briljirati, ali u ovom trenutku iluzorno je očekivati da će potpuno srušiti zatvorene sustave vođene milijardama dolara investicija.
Komentar objavljen na portalu Umjetna Inteligencija Blog by ShtefAI, autor: Shtef
